Kroz dokumentovanje i promociju tradicionalnih običaja, muzike, plesa, zanata i drugih aspekata kulturnog nasljeđa, projekat teži da edukuje širu javnost o vrijednostima i doprinosima Bošnjaka i Albanaca u ovom regionu. Povećanje svijesti o kulturnoj raznolikosti doprinosi smanjenju predrasuda i jačanju društvene kohezije.
Zašto je bitno čuvati kulturu, identitet, jezik i običaje jednog naroda i to dokumentovati i arhivirati
Kultura, identitet, jezik i običaji naroda predstavljaju temelj njegovog postojanja, povezivanja i opstanka kroz vijekove. Ovi elementi omogućavaju narodima da očuvaju svoju jedinstvenost i specifičnost, čineći ih prepoznatljivim u svijetu. Jezik, kao osnovni oblik komunikacije, nosi bogatstvo tradicije i istorije, dok običaji i kulturne prakse odražavaju način života koji je oblikovan kroz generacije.
Čuvanje i dokumentovanje ovih vrijednosti je ključno jer omogućava budućim generacijama da razumiju svoj korijeni, povežu se sa prošlim vremenima i ne zaborave naslijeđe. Arhiviranje ovih podataka čini ih dostupnim za istraživanje, edukaciju, ali i očuvanje u slučaju mogućih promjena koje mogu nastati pod uticajem globalizacije ili drugih faktora.
Dokumentovanje kulture i običaja takođe pomaže u očuvanju i zaštiti od zaborava. To omogućava da se specifičnosti jednog naroda, koje čine njegov identitet, ne izgube tokom vremena. Na taj način se osigurava kontinuitet i stabilnost zajednice, a istovremeno doprinosi i očuvanju kulturnog bogatstva koje čini svijet raznolikim i bogatim
Njihova prisutnost i doprinosi igraju važnu ulogu u razumijevanju prošlosti, ali i u oblikovanju budućnosti ovog dijela Crne Gore.
Danas, Albanci u Plavu i okolnim naseljima aktivno doprinose kulturnoj raznolikosti i razvoju regije. Kroz različite manifestacije, obrazovne i vjerske institucije, oni čuvaju i promovišu svoju bogatu kulturnu baštinu, koja je postala sastavni dio identiteta Plavskog kraja.
Prema popisu iz 2023 bilo je 10 378 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 4.560 stanovnika). Nalazi se u podnožju planinskog masiva Prokletije, na reci Lim.
Podaci o ljudskim nasebinama u ovom predjelu datiraju iz VII vijeka prije nove ere. Toponimi ukazuju na prisustvo Ilira i Grka, a u Gornjem Polimlju postoje tragovi rimske kulture. . Plav se u najstarijim pisanim izvorima pominje kao naziv za cijelu oblast, a pretpostavlja se da je ime dobio po rimskom imperatoru Flaviusu.